Podgorica, 20. jul 2018. godine - Savjet za građansku kontrolu rada policije, u daljem tekstu Savjet, na redovnoj sjednici održanoj u Skupštini Crne Gore, kojom je predsjedavao advokat Zoran Čelebić, analizirao je i razmotrio primjenu Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (tzv. Istanbulska konvencija). 

Savjet redovno prikuplja, analizira i javno predstavlja nacionalnu statistiku u vezi sa nasiljem u porodici s posebnim akcentom na nasilje nad ženama. Predstavljeni podaci govore da je problematika nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Crnoj Gori intenzivno izražena. Za Savjet to je jedno od ključnih pitanja nacionalne bezbjednosti koje zahtijeva pojačanu i koordiniranu profesionalnu i društvenu brigu. 

Savjet je prepoznao da je povećana odgovornost policije u zaštiti od nasilja u porodici  prioritet ministra unutrašnjih poslova. Zahvaljujući  otvorenom dijalogu primjedbe na postupanje policije u slučajevima nasilja u porodici su značajno smanjene. Potvrda toga je u slučaju Centra bezbjednosti (CB) Podgorica već duži period nema pritužbi na policijski rad. Dijalog, koji se realizovao kroz mehanizam “Konferencija slučajeva o zaštiti od nasilja u porodici” rezultirao je, između ostalog, i kadrovskim promjenama po liniji rada i pojačanim profesionalnim senzibilitetom. To je neophodno sprovesti i u drugim centrima bezbjednosti.

Savjet je ocijenio da svi relevantni subjekti i društvene strukture u zemlji mogu biti zadovoljni i ponosni na odnos i politiku Vlade kada je riječ o Istanbulskoj konvenciji, bilo da je riječ o stvorenoj (povoljnoj i afirmativnoj) društvenoj klimi bilo o njenoj primjeni u praksi. Imajući u vidu iskustva drugih zemalja, Savjet je konstatovao da je to značajna društvena i kohezivna vrijednost koju treba njegovati i dalje razvijati jer je to i garancija da će se osigurati sigurna, kvalitetna i uspješna borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. 

Savjet je, prepoznajući značajno iskustvo Vlade u saradnji sa nevladinom sektorom u kreiranju i primjeni javnih politika, uputio preporuku da se u Koordinacioni odbor za koordinaciju, sprovođenje, praćenje i procjenu politika i mjera za sprječavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom uključi i predstavnica_k nevladinih organizacija (NVO) specijalizovanih za zaštitu od nasilja u porodici.

Ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić, zaslužan je što je Crna Gora ostvarila vidan napredak u borbi protiv nasilja i poštovanju prihvaćenih međunarodnih standarda. Ministar Nuhodžić je, između ostalog, formirao Operativni tim za borbu protiv nasilja i nasilja nad ženama u kojem se vodi nacionalni fokusirani dijalog o slučajevima nasilja u porodici na način da se analizira ali i koriguje rad državnih organa, naročito policije. Savjet cijeni da je to bitna karakteristika otvorenosti i odgovornosti crnogorske policije. Ministar Nuhodžić je pokazao i senzibiltet za zbrinjavanje žrtava nasilja i pružajući podršku radu specijalizovanih NVO. 

Savjet je naročito analizirao crnogorsku praksu u vezi sa članom 16. Konvencije koji određuje programe preventivne intervencije i programe za rad sa učiniocima nasilja. Istraživanje koje je sproveo Savjet u svim CB pokazalo je da kod starješina i rukovodilaca CB postoji prilično visoko razumijevanje problematike nasilja nad ženama. Iznijeti su i brojni korisni predlozi koji fokusiraju prevenciju. Takođe, Savjet je prikupio i javno objavio mišljenja i iskustva ministarstava rada i socijalnog staranja, zdravlja i ljudskih i manjinskih prava. Obavljena je i korisna konsultacija sa Odborom za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.

Savjet je zaključio da je potrebno pristupiti konkretnijem i fleksibilnijem tumačenju mogućih aktivnosti na koje obavezuje član 16. Istanbulske konvencije i da su u odnosu na postojeću praksu neophodna unaprijeđenja. Postojeća rješenja nisu dovoljna da zaštite žene od svih oblika nasilja i da se spriječi dalje nasilje u porodici niti je dovoljno istaknuta važnost prevencije i obrazovanja učinioca nasilja (u pogledu sprječavanja daljeg nasilja i izmjene obrazaca nasilnog ponašanja). Uglavnom se aktuelne aktivnosti svode na provođenje zaštitne mjere psihosocijalnoog tretmana nasilnika. 

Savjet je preporučio da se u sklopu implementacije člana 16. uvedu servisi savjetovališta za učinioce nasilje i to kako na obaveznoj tako i na dobrovoljnoj osnovi. Na potrebu uspostavljanja i razvijanja savjetovališta ukazuje policijska i sudska statistika i intenzitet problematike nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Kroz uspostavljanje savjetovališta pruža se prilika za razvijanje dodatnog parterstva između Vlade i civilnog društva. Značajan dio aktivnosti može biti povjeren specijalizovanim nevladinim organizacijama, što su i iskustva zemalja sa demokratskom tradicijom.

Detaljan izvještaj sa sjednice dostupan je ovdje a usvojeni zaključak i preporuke sa sjednice dostupni su ovdje.