USPOSTAVITI POSEBAN PROGRAM ZA PORAVNJANJA KAKO BI SE EFIKASNIJE OTKLONILE POSLJEDICE POVREDA LJUDSKIH PRAVA I ŠTETA PO POLICIJSKI INTEGRITET

USPOSTAVITI POSEBAN PROGRAM ZA PORAVNJANJA KAKO BI SE EFIKASNIJE OTKLONILE POSLJEDICE POVREDA LJUDSKIH PRAVA I ŠTETA PO POLICIJSKI INTEGRITET
04 Apr

USPOSTAVITI POSEBAN PROGRAM ZA PORAVNJANJA KAKO BI SE EFIKASNIJE OTKLONILE POSLJEDICE POVREDA LJUDSKIH PRAVA I ŠTETA PO POLICIJSKI INTEGRITET

Podgorica, 4. april 2018. godine - Savjet za građansku kontrolu rada policije, postupajući po nicijativi člana Savjeta, mr Aleksandra Saša Zekovića, na 18. sjednici održanoj u Skupštini Crne Gore dana 3. aprila 2018. godine, u sastavu prof. dr Dražen Cerović, docent dr Branislav Radulović i predsjednik Zoran Čelebić, usvojio je poziv i preporuku Ministrastvu unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore da se razmotri uspostavljanje posebnog programa za takozvana pravedna i prijateljska poravnanja iz kojeg bi se osigurala brža i kvalitetnija zaštita ljudskih prava građana ali i policijskog integritreta. 

Savjet je, usvajajući preporuku, ocijenio da bi to mogla da bude i konkretna aktivna mjera za ispravljanje povreda ljudskih prava i zaštitu i dalji razvoj policijskog integriteta. 

Poznato je da je naknada štete regulisana zakonom ali je na Savjetu za građansku kontrolu rada policije često diskutovano koliko je važno da se posljedice kompromitovanog policijskog postupanja što prije zaustave i otklone kako po integritet građanina tako i Policije u cjelini. 

Postupci u kojima žrtve pokušavaju ostvariti pravo na materijalnu odštetu i moralnu rehabilitaciju traju godinama. U toj borbi za svoja prava žrtve se ponovo viktimizuju, a samo pravo obesmišljava i često odlukom suda bude i uskraćeno. Sve to vrijeme ti predmeti su i javno eksponirani što kontinuirano podsjeća javnost na problematizovane policijske operacije i aktivnosti. 

Kroz uspostavljanje programa, rezervisanja određenog novčanog iznosa u državnom budžetu, pozicija MUP Crne Gore, pomoglo bi da se ne vode dugotrajni sudski postupci, koji i povećavaju troškove kako za žrtvu tako i za državu, a reakcija Vlade bila bi brža i djelotvornija a sporazum između MUP Crne Gore i građanina, kojem je policija povrijedila prava i slobode, zaključivao bi se na osnovu prethodnog mišljenja i nalaza nadzornih tijela MUP Crne Gore, Savjeta za građansku kontrolu rada policije i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Ukoliko ponuđena naknada za građanina nije zadovoljavajuća preostaje mu zaštita prava sudskim putem. 

Program je važan zbog građana koji nijesu u prilici, iz različitih razloga i barijera da pokrenu postupak (siromaštvo i socijalni status, nepoznavanje pravnih procedura i sistema, strah od policijskih službenika koji su i dalje u aktivnoj službi, nedovoljno povjerenje u dostupnost pravde, ...).

Program osim što suštinski i na vrijeme čuva i štiti policijski integritet i potvrđuje riješenost Države da efikasno štiti ljudska prava i slobode i otklanja posljedice povreda nastalih postupanjem policije on je i u ekonomskom interesu jer je razumljivo da će one, izvan sudskog postupka, biti značajno niže i skromnije a na osnovu saglasnosti i zaključenog sporazuma predstavljaće pravednu satisfakciju za povrede i pretrpljene patnje.

Pravni osnov za obeštećenja postoji kroz naša ustavna i zakonska rješenja jer je odgovornost državnih organa za štetne posljedice nastale tokom vršenja svojih javnih funkcija. 

Slična rješenja u sistemu već na određeni način postoje. Recimo, građani koji su neosnovano lišeni slobode prije sudske zaštite svojih prava imaju mogućnost tj. pokušavaju da zaključe odgovarajući sporazum sa Ministarstvom pravde, pa u tom kontekstu, po istom principu, korisno bi bilo istu praksu uspostaviti i za Ministarstvo unutrašnjih poslova. 

Savjet je odlučio da sa usvojenim pozivom i preporukom MUP Crne Gore upozna i Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore i Predsjednika Crne Gore.