Gospodin D.J. (1962), penzioner iz Nikšića, posredstvom aktivista Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava (CHO), podnio je pritužbu na postupanje policije 5. septembra 2021. godine na glavnom gradskom trgu na Cetinju.

“Nalazio sam na dvorskom trgu. Sa policijom sam bio u kontaktu. Prepoznao sam nekoliko policajaca iz Nikšića sa kojima sam se pozdravio i razgovarao. Nije bilo nikakvih nereda ni od strane demonstranata ali i policija se takođe pristojno i ljubazno ponašala. Aplaudirao sam jer sam čuo da su nekolicina iz policije odložili opremu. Mislio sam da će svi preći na stranu crnogorskog naroda” kazao je na početku pritužbe podnijetoj Savjetu za građansku kontrolu rada policije gospodin D.J. iz Nikšića. 

“U medijima sam, kasnije tog dana, pročitao da je policijski starješina navodno izdao naređenje da se okupljeni na trgu raziđu. Odgovorno tvrdim, a bio sam dosta blizu kordona na trgu u blizini dvora da se tako nešto nije dogodilo. Da jeste, prvi bih se udaljio tim prije jer smo i razgovarali sa policijom. Dosta njih iz kordona me je poznavalao, sigurno bi mi rekli i oni sami da se planira upotreba sile i da treba da se udaljim. Poslušao bih ih, jer je to bilo u mom interesu. Ja sam srčani bolesnik” pojasnio je D.J.

“Odjednom, je nestao metež. U par sekundi, da ne kažem i stotinki, čuo sam eksploziju, krenuo je dim. Potpuno sam se bio pogubio, nijesam mogao nikog da prepoznam niti da priberem. Šok bomba mi je bačena tačno između nogu. Osjetio sam toplinu, žar na lijevoj nozi i lijevoj ruci. Eksplozija kao da me odbacila dva do tri metra unazad i pao sam na leđa” navedeno je u pritužbi.

“Prišao mi je neko, nijesam tada mogao da ga vidim niti prepoznam, podigao me je i noseći pod ruku odveo sa trga. Sklonili smo, sa strane su bile neke žene. Povratio sam. One su mi pomogle. Jedna mi je dala da udišem sirće a druga me ispirala vodom. Odatle su me odveli u Dom zdravlja odnosno u hitnu službu. Ljekari su me ljubazno primili, kazali su da imam povrede i od gumenih metaka, na više mjesta po tijelu, uključujući i sjedalni predio. Prilažem fotografije i ljekarsku dokumentaciju” zaključio je građanin D.J.

Savjet je Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore dostavio prijavu kako bi nadležno državno tužilaštvo provjerilo da li u radnjama policijskih službenika Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore prema građaninu D.J. iz Nikšića ima bića bilo kojeg krivičnog djela ili prekršaja koje se goni po službenoj dužnosti.

Savjet je pritužbom, u svojstvu obrađivača i izvjestioca, zadužio svog člana, prof.dr Dražena Cerovića.

Savjet se interesovao da li je Uprava policije postupala prema građaninu u smislu da li je intervencija prema gospodinu D.J. na bilo koji način bila nužna i opravdana odnosno da li se ista dovodi u vezu sa izvršenjem nekog prekršajnog ili krivičnog djela.

Takođe, Savjet je od direktora Uprave policije, Zorana Brđanina, zahtijevao da u najkraćem roku pojasni postupanje policijskih službenika prema građaninu gospodinu D.J. i posebno da pojasne porijeklo njegovih povreda.

Uprava policije uputila je grupni odgovor u odnosu na tri osobe, među kojima i povodom primjedbi građanina gospodina D.J. što je za Savjet bilo neprihvatljivo. Zato je Savjet reagovao kod direktora Uprave policije cijeneći da prema svakom podnosiocu pritužbe, koji su se indvidualno obratili i pojedinačno konkretizivali primjedbe na postupanje policije, treba iskazati poštovanje, odgovornost i personalizovati odgovor. Uprava policije nije uvažila reagovanje Savjeta i ostala je pri ranijem, grupnom, odgovoru koji se odnosi tj. koji uključuje veći broj podnositelja i podnositeljki pritužbi.

Direktor Uprave policije je informisao da je Uprava policije na Cetinju, 5.09.2021. godine, shodno zakonskoj obavezi i nadležnostima, neposredno vršila poslove obezbjeđenja neprijavljenog javnog okupljanja, odnosno poslove održavanja javnog reda i mira, i preduzimala preventivne aktivnosti na sprječavanju nasilja i  eventualnog izvršenja krivičnih djela. 

Tokom trajanja neprijavljenog javnog okupljanja, prema tvrdnji Uprave policije, došlo je do napada grupe građana na policijske službenike koji su se nalazili u kordonu i potom njegovog probijanja od strane grupe lica koja su protestvovala. U cilju uspostavljanja narušenog javnog reda i mira u većem obimu, kao i sprječavanja daljeg vršenja krivičnog djela napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti, bila je nužna upotreba sredstava prinude, odnosno hemijskih sredstava i sredstava posebne namjene, naveo je direktor Uprave policije. 

Direktor Uprave policije je saopštio da je do upotrebe navedenih sredstva prinude nužno moralo doći prema licima koja su se protivpravno okupila i protivpravno ponašala jer su nasilničkim ponašanjem izazvali napad na policijske službenike, koji su stajali u kordonu i obavljali poslove u  skladu sa zakonom, čime su doveli do narušavanja javnog reda i mira koji je morao biti uspostavljen i vršenja krivičnog djela. 

Direktor Uprave policije je takođe saopštio Savjetu da su upotrijebljena hemijska sredstva zakonom predviđena i dozvoljena i imaju za cilj da odbiju napad na policijske službenike, sprječavanje daljeg vršenja krivičnog djela i uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, da zaštite njihovu bezbjednost kao i bezbjednost građana, nastojeći da se službeni zadatak izvrši sa što manje štetnih posljedica. 

U vezi sa navodima iz pritužbe D.J. da policijski starješina nije izdao naređenje da se okupljeni građani na Trgu raziđu, Uprava policije je odgovorno ustvrdila da su policijski službenici, kada su se za to stekli zakonski uslovi, izdali upozorenje i naređenje preko megafona, koji predstavlja jedini uređaj koji se može koristiti u navedenim prilikama, a koji prema specifikaciji zadovoljava potrebne  uslove. 

U nastavku odgovora, u kontekstu navoda D.J. da su mu Ijekari u Domu zdravlja na Cetinju saopštili da ima povrede i od gumenih metaka, Uprava policije je odgovorno ustvrdila da policijski službenici, 05. 09. 2021. godine, na Cetinju, nijesu upotrebljavali gumene metke radi javnog reda i mira i sprječavanja daljeg vršenja krivičnog djela, s obzirom da Uprava policije sa istim ne raspolaže. 

“ lako je Uprava policije preduzimala sve mjere i radnje isključivo u skladu sa Zakonom u funkciji opšte bezbjednosti i zaštite Ustavnog poretka Crne Gore, iznijeto je žaljenje  ukoliko su pojedine aktivnosti policije dovele do eventualnog povređivanja, uznemiravanja ili izazivanja zdravstvenih tegoba imenovanih građana uslijed dejstva hemijskih sredstava i sredstava posebne namjene” saopštio je direktor Uprave policije gospodin Zoran Brđanin Savjetu. 

U vezi sa iznijetim, a cijeneći žalbene navode, direktor Uprave policije bio je mišljenja da su preduzete mjere bile nužne i opravdane, da su sprovedene u skladu sa zakonom u funkciji opšte bezbjednosti kao i da službenici Uprave policije prilikom upotrebe hemijskih  sredstava prinude nijesu imali namjeru da povrijede bilo kojeg građanina. 

U konačnici svog odgovora direktor Uprave policije je iznio “iskreno žaljenje zbog povreda koje su pojedini građani zadobili i neugodnosti koje su doživjeli tom prilikom” i obavijestio  da se Uprava policije ne može izjasniti o porijeklu povreda koje su zadobili pojedini građani, imajući u vidu da je navedeno u nadležnosti vještaka zdravstvene struke.

Na osnovu odgovora Uprave policije u odnosu na podnositelja pritužbe, građanina gospodina D.J., Savjet nesporno konstatuje da se podnosilac pritužbe ne dovodi u vezu sa izvršenjem bilo kojeg prekršaja ili krivičnog djela.

Neposrednim razgovorom sa povrijeđenim D.J. a prije svega na osnovu uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju i fotografije povreda, zaključuje se da su povrede nastale direktnim pogotkom patrona punjenih određenim hemijskim sredstvom koje razvija toplotu te kao posljedica dejstva mehaničke sile projektila ispaljenog iz ručnog oružja, gotovo sigurno gumenog metka. Povrede se registruju u predjelu lijeve potkoljenice, glutalne regije lijevo i lijeve ruke sa unutrašnje strane. Savjet cijeni da direktan pogodak šok bombom može da izazove gluvoću, gubitak ravnoteže, zujanje u ušima i privremeno sljepilo. U slučaju upotrebe šok bombe radi se o takozvanim blast povredama. Upotreba suzavca kod pacijenata u različitom intezitetu izaziva peckanje u očima, nemogućnost gledanja, nadržaj i crvenilo očiju, otežano disanje i osjećaj gušenja. Gumeni metak je dominatno usmjeren da izazove lake tjelesne povrede. Međutim, ima sposobnost da izazove teške tjelesne povrede čak i da izozove smrt ukoliko pogodi specifični dio tijela. Najčešće su povrede u vidu plitkih razderina, oguljotine, nagnječine i slično. Dominatno izaziva bol i na taj način sputava povrijeđenu osobu. Ovo je strijelna povreda a upotreba šok bombe i suzavca ne bi trebala da dovede do rasprskavanja metalnih ili drugih parčića koji bi mogli da nanesu strijelne povrede.

Savjet primjećuje da Uprava policije s jedne strane negira upotrebu gumene mucije na Cetinju ali i sa žaljenjem konstatuje da se Uprava policije, s druge strane, odbila odrediti i izjasniti u odnosu na porijeklo povreda kod građanina D.J. smatrajući da je to isključivo u nadležnosti vještaka zdravstvene struke. Savjet smatra da zbog unaprjeđenja policijske odgovornosti, jačanja povjerenja i efikasnosti postupaka kontrole nijesu postojale smetnje da Uprava policije konsultuje i medicinsku struku, kao i da pristupi dodatnim provjerama na osnovu kojih bi se utvrdila stvarno upotrijebljena količina hemijskih sredstava kao sredstva prinude kao i da li je po pitanju gumene municije zakazao lanac odgovornosti odnosno da li je ista ipak upotrijebljena, izvan kontrole i odobrenja. 

Savjet zato konstatuje da upotreba gumene municije ne može biti vrijednosni sud već faktičko stanje i u tom pravcu treba usmjeriti dalju pažnju. Savjet podsjeća da je Uprava policije odlučno negirala upotrebu gumenog metka na opozicionim i građanskim protestima 2015. godine u Podgorici. Tim povodom je podnijeto i pokrenuto više desetina pritužbi i postupaka, pri čemu su neki slučajevi dobili i sudski epilog a Vlada Crne Gore je upotrebu gumenog metka priznala tek kasnije u komunikaciji sa Savjetom Evrope.

Bez obzira na konačno porijeklo povreda, Savjet konstatuje da su iste nastale na javnom okupljanju na Cetinju i da je u slučaju građanina gospodina D.J. došlo do povrede prava jer je Uprava policije bila obavezna da pravi razliku između nasilnih i mirnih demonstranata, a građanima pruži razumno vrijeme da napuste lokaciju na kojoj se planirala upotreba različitih sredstava prinude. Upotreba sile, uključujući i ispaljivanje određenih sredstava prinude, je trebala biti učinjena obazrivo, profesionalno i srazmjerno, i bez nanošenja povrede mirnim demonstrantima. Patrone (kanisteri) hemijskih sredstava sami po sebi mogu postati opasno oružje i uzrokovati ozbiljne povrede, čak i smrt, ukoliko se ispaljuju (lansiraju) direktno u tijelo građanina. U slučaju građanina D.J. izostao je profesionalni pristup policijskih službenika.

Savjet primijećuje da je značajan broj građana doveo u pitanje izdavanje naređenja od strane policijskog službenika kritičnog dana na glavnom gradskom trgu na Cetinju. To je slučaj i sa podnosiocem ove pritužbe. Ima i onih, među kojima su i bezbjednosni stručnjaci, koji tvrde da je odluka o upotrebi sile donijeta bez osnova i unaprijed, izvan struktura Uprave policije ili nezavisno od stvarnog stanja javnog reda i mira. To nameće obavezu Upravi policije da se odgovornije i jasnije postavi i u odnosu na efektivnu komunikaciju sa građanima tokom kriznih situacija ali i na internu komunikaciju između policijskih službenika. Slučaj građanina Stefana Vukovića pokazuje da nije fukcionisala komunikacija između starješine i službenika policije koji je Vukovića ciljano gađao šok bombama je . U primjeni zakona uvijek je važna jasna komunikacija koja može pomoći Upravi policije da se postigne cilj izdatih naređenja, zadrži i njeguje povjerenje javnosti, vodi računa o svom kredibilitetu i spriječi dezinformacije i manipulacije. Dodatno, policijski službenici trebaju dati određeno vrijeme kako bi okupljeni na demonstracijama počeli da se razilaze. Savjet ocjenjuje da je dovoljnost takve radnje policije na Cetinju izostala. 

Savjet podržava Upravu policije u svim zakonitim aktivnostima kojima je cilj sprječavanje napada na policiju ali zbog “sprječavanja daljeg vršenja krivičnog djela napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti” sredstva prinude, odnosno hemijska sredstva i sredstva posebne namjene, ne mogu se upotrijebiti protiv svih učesnika demonstracija nego protiv onih koji imaju konkretno protivzakonito ponašanje i to samo onoliko koliko je to nužno. 

Savjet pozdravlja ispoljeno saosjećanje direktora Uprave policije koji je u komunikaciji sa građanskim nadzorom policije iskazao (1) “iskreno žaljenje zbog povreda koje su pojedini građani zadobili i neugodnosti koje su doživjeli tom prilikom” kao i (2) “žaljenje ukoliko su pojedine aktivnosti policije dovele do eventualnog povrjeđivanja, uznemiravanja ili izazivanja zdravstvenih tegoba”. To je važan korak, ali i može postati beznačajan ukoliko ne vodi i utvrđivanju odgovornosti, posebno u pravcu identifikacije i sankcionisanja onih policijskih službenika koji su, kroz neprofesionalnu primjenu ovlašćenja, povrijedili građane. Iskaz žaljenja ne smije i ne može da se svede na pristup da su građani isključivo odgovorni što su se našli na “pogrešno mjesto, u pogrešno vrijeme” već su policijski službenici bili dužni da silu i sredstva prinude koriste zakonito, proporcionalno i profesionalno bez obzira što javno okupljanje, kako tvrdi Uprava policije, nije bilo prijavljino i zakonito.

Savjet podsjeća da je Vlada Crne Gore donijela i već sprovela odluku o nagrađivanju svih policijskih službenika i starješina koji su djelovali na Cetinju 5. septembra 2021. godine ne čekajući ishod nadzora i istraga i ne praveći razliku između onih koji su profesionalno postupali i onih koji su zlostavljali građane. U tom pravcu, zbog bržeg otklanjanja posljedica kršenja ljudskih prava i dalje izgradnje i jačanja povjerenja, Savjet preporučuje Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova, da kroz neposrednu komunikaciju sa građanima koji su podnijeli pritužbe zbog postupanja policije, pristupe obeštećenju zbog kršenja njihovih ljudskih prava.