Podgorica, 22. februar 2020. godine  - Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr Aleksandar Saša Zeković razgovarao je sa novinarkom agencije “MINA” Gordanom Popović o pravima i zaštiti policijskih službenika u kontekstu javnih okupljanja koja se ponavljaju i poštovanju građanskih i političkih prava građana Crne Gore

Intervju je dostupan ovdje i prenosimo ga integralno u nastavku.

MINA: U Crnoj Gori od 27. decembra traju masovna okupljanja i tenzije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Kako ocjenjujete postupanje policijskih službenika od početka tih dešavanja?

Svjedočimo sasvim novom i dragocjenom iskustvu koje će unaprijediti ne samo naše institucionalne već i građanske potencijalne i privrženost svih demokratiji. Sloboda mirnog okupljanja je prepoznata kao osnovno pravo u demokratskom društvu. Do sada policija nije opeteretila javna okupljanja sa nepotrebnim birokratskim, pravnim ili praktičnim preprekama u ostvarivanju ovog prava. Prijava javnog okupljanja je jednostavna i jasna. Takođe, prethodno je omogućeno, zaštićeno i olakšano održavanje i svih spontanih okupljanja. Sredstva prinude su upotrijebljena samo u određenim situacijama, onda kada je to postalo strogo neizbježno, u minimalno potrebnom iznosu, suzdržano, proporocionalno, uz minimiziranje svih mogućih posljedica. Registrovali smo i najave kontra demonstracija i u tom pogledu izdali jasne smjernice kakvo ponašanje policije očekujemo. Pratimo da su se dogodile i zabrane određenih kontraverznih skupova, ali za sada ne vidimo da javna okupljanja koja se ponavljaju imaju povoljniji tretman. Policijski službenici u svim sredinama Crne Gore pokazuju odgovoran i pažjiv odnos prema građanima a ovlašćenja primjenjuju zakonito. Konstatujemo da je zahvaljujući odgovornom i profesionalnom radu svih službenika Uprave policije, u svim aspektima javnih okupljanja osiguran pristup zasnovan na ljudskim pravima i poštovanju građanskih i političkih prava. Rukovodstvo Uprave policije je na nivou pune kulture odgovornosti i to je važan doprinos za njegovanje otvorene demokratije, dijaloga i nenasilja. Demokratske strukture pohvaljuju takav odnos, ali mislim da je određene krugove u Crnoj Gori i Srbiji, razočarao jer su nadali drugačijim i represivnijem odnosu države.

MINA: Da li je Savjet u ovom periodu imao pritužbi na postupanja policijskih službenika, ako jeste – koliko, i da li je bilo prekoračenja ovlašćenja?

Sprovodimo aktivni monitoring postupnja policije na svim javnim okupljanjima. Proaktivnim prisustvom, često i neposrednim praćenjem primjene ovlašćenja, u realnom vremenu, želimo preventivno djelovati i osigurati profesionalno postupanje policije. Ne propuštamo priliku da vidjivo i glasno ukažemo da se službenici policije moraju uzdržati od upotrebe prekomjerne i nesektivne sile i da moraju praviti razliku između nasilnih i mirnih demonstranata kao i novinara koji rade svoj posao sa lica mjesta. Ovdje ćemo insistirati i na dodatnom senzibilitu policije. Treba afirmisati dijalog i deeskalaciju i prije upotrebe sredstava prinude, za koje smo do sada ocijenili da su zakonito primijenjena. To je i dodatna prilika da se napravi razlika između mirnih i nasilnih učesnika, jer oni koji učestvuju u nasilju gube garanciju na pravo mirnog okupljanja. Kada se stvore uslovi za intervenciju policije a prije same upotrebe sile, učesnike skupa, na licu mjesta, treba jasno pozvati na odgovarajuće pristojno zakonito ponašanje, dati prostora i vremena mirnim učesnicima da napuste tu lokaciju i upozoriti potencijalne prekršitelje zakona na moguće sankcije. Naša komunikacija sa policijom, na svim nivoima, je stalna i doprinosi da se određeni izazovi i pitanja rješavaju odmah na zadovoljstvo građana. Ocjenjujemo da do sada nije bio ozbiljnijih primjedbi na postupanje policije i do sada nije utvrđen nijedan primjer prekomjerne upotrebe sile ili drugačijeg prekoračenja ovlašćenja. Primjećujemo pojačanu javnu aktivnost, što uključuje i obraćanje nama, građana koji se u evidencijama Uprave policije vode kao bezbjednosno-interesantna lica.  Napominjem da su tako evidentirani zbog svoje prošlosti, najčešće zbog ranije počinjenih najtežih krivičnih djela iz oblasti protiv života i tijela. Poznato im je od ranije, znači nezavisno od aktuelnih javnih okupanja, da su predmet permanentnog policijskog interesovanja u cilju preventivnog djelovanja i sprječavanja vršenja različitih prekršajnih i krivičnih djela, uključujući i onih sa najvećom društvenom opasnošću. Nijesmo utvrdili da se sprovodi njihov progon zbog učešća na litijama već da policijski službenici u takvim situacijama postupaju u okviru zakonom definisanih ovlašćenja. Savjet je dužan da provjeri svako problematizovano policijsko postupanje ali umije da prepozna pretjerane i neosnovane primjedbe na policiju koje mogu da doprinose zapaljivim političkim naletima, manipulacijama i negativnim stavovima o njenom kredibilitetu u osjetljivim društvenim trenucima.

MINA: S obzirom na to da se radi o veoma masovnim okupljanjima, kakvom su opterećenju i pritisku izloženi policijski službenici u svemu ovome?

Obaveza građanske kontrole policije jeste da odvrati policiju od prakse koja je kompromituje i krši prava kako građana tako i policijskih službenika. Bezbjednost i uživanje različitih prava i sloboda građana zahtijevaju svakodnevni napor policijskih službenika. O toj strani njihovog posla trebamo, svi u društvu, više razmišljati. Definitivno se radi, od 1989. godine, o najintenzivnijim javnim okupljanjima. Ranije su bila i svakodnevna. Policijskim službenicima je nametnut pojačani radni angažman. Svjesni smo njihovog prekomjernog napora i rada, kao i umora i stresa, koji je inherentan policijskom poslu, kao i mogućih posljedica po zdravlje i posao. Iako su izloženi intenzivnom fizičkom i emotivnom stresu, trenutno je gotovo i nemoguće razmišljati o slobodnom danu ili korišćenju odmora. Policijski službenici su zaštitu svojih prava podredili javnom interesu, i to treba da se cijeni, naročito pri planiraju resursa za buduću zaštitu policijskih službenika. Pritužbu o neodgovarajućem odnosu starješina do sada nije podnio nijedan policijski službenik. Naša komunikacija sa sindikatom potvrđuje da se prava službenika u pogledu nestandardnih smjena ostvaruju redovno. Registrujemo postojanje portala koji su pretjerano neobjektivni, da ne kažem i nepravedni, prema policijskim službenicima, što je takođe pritisak. Širile su se, naročito, lažne vijesti o brutalnosti pojedinih službenika, otpuštanju policajaca i nejedinstvenosti policijske organizacije. Na društvenim mrežama su prisutne i uvrede. Određeni građani su objavili fotografije policijskih službenika, podstičući negativne komentare protiv njih, sa namjerom da ih javno ponize samo zato što obavljaju policijski posao. Sve su to ozbiljna i zabrinjavajuća pitanja i događaji, pa pored stalnih apela javnosti, preporučujemo i očekujemo aktivne inicijative Biroa za psihološku podršku Zdravstvenog centra MUP-a. Ako se odgovorno bavimo bezbjednošću i primjenom zakona, onda ne možemo ispustiti iz vida i da postoje strukture, političke a naročito kriminalne, koje računaju na iscrpljivanje policije pa tako i na prve greške i gubitak povjerenja kod javnosti ali i na smanjenu pažnju u redovnom funkcionisanju policije, izvan javnih okupljanja.

U nekoliko slučajeva došlo je i do incidenata, u kojima je bilo i napada na službenike policije. Oči javnosti su uglavnom uprte u postupanje policije, a malo se govori o tome koliko su njihovi službenici ugroženi tokom ovakvih dešavanja. Šta vi mislite o tome?

Odlučno smo reagovali kod svakog primjera fizičkog i verbalnog nasilja prema policajcima. Koliko smo aktivni u zaštiti prava građana od policijske brutalnosti, toliko smo jedinstveni i u stavu da su napadi na policiju neprihvatljivi. Do sada smo registrovali desetine primjera napada na službena lica i to postaje zabrinjavajuća pojava. Mislimo da se javnosti moraju ponuditi detaljnije i češće informacije o takvim događajima. Fizički napadi na policijske službenike za ovaj Savjet predstavljaju neprihvatljiva djela koja ukazuju na nepoštovanje države i namjeru pojedinca, zbog osjeća sopstvenog značaja, moći, uticaja ili snage, da bude iznad države i vladavine prava. Ukazali smo građanima, zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, da su dužni da postupe po naredbi policijskog službenika u svakom konkretnom događaju i da se suzdrže od izazivanja incidenata pri čemu imaju mogućnost da zakonitost svakog izdatog naređenja i postupanja policijskih službenika provjere kod nadzornih tijela kao i da u najbližoj stanici policije podnosu prigovor. Registrovali smo i osudili ugrožavanje ugrožavanje sigurnosti policijskih službenika na društvenim mrežama. Ukazali smo i na pozitivnu tekovinu crnogorske sudske prakse koja je naročito važna za zaštitu ljudskih prava svih građana Crne Gore - crnogorski sudovi prijetnje upućene i preko društvenih mreža uvažavaju kao ozbiljne i objektivno ostvarljive.