ODGOVORAN I PROFESIONALAN ODNOS POLICIJE PREMA GRAĐANIMA POTVRĐEN SUVERENITET CRNE GORE

ODGOVORAN I PROFESIONALAN ODNOS POLICIJE PREMA GRAĐANIMA POTVRĐEN SUVERENITET CRNE GORE
10 Jan

ODGOVORAN I PROFESIONALAN ODNOS POLICIJE PREMA GRAĐANIMA POTVRĐEN SUVERENITET CRNE GORE

Podgorica, 10. januar 2020. godine - Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr Aleksandar Saša Zeković uoči novogodišnjih praznika dao je intervju novinskoj agencija “Mina” i novinarki Gordani Popović u kojem je govorio o iskustvu i radu građanskog nadzora nad radom crnogorske policije u prošloj, 2019, godini. 

Intervju je objavljen ovdje.

Razgovor prenosimo integralno: 

 

Mina: Koliko je Savjet za građansku konrolu rada policije imao pritužbi na postupanje policijskih službenika u ovoj godini?

U 2019. Savjet za građansku kontrolu rada policije radio je na oko 110 predmeta koji su formirani na osnovu obraćanja građana, novinara, nevladinih organizacija, političkih partija ili po sopstvenoj inicijativi. Došlo je do određenog povećanja broja pritužbi ali je korektno da istaknem da veći broj pritužbi ne mora da znači da je posrijedi porast neprofesionalizma i devijantnosti u policiji koliko pokazuje povjerenje i snažnije prepoznavanje građanske kontrole policije u crnogorskom društvu.

 

Na šta su se te pritužbe najčešće odnosile?

Najčešće je riječ o prekoračenju policijskih ovlašćenja i nesrazmjernoj upotrebi sredstava prinude. Bilo je prigovora i povodom neadekvatnog postupanja odnosno nepotpune i nedovoljne primjene policijskih ovlašćenja. U ovoj godini nijesmo imali u radu nijedan slučaj koruptivnog ponašanja policijskih službenika što nas posebno raduje. Značajno smo se zanimali kulturom ponašanja u policiji i slučajevima (ne)priznavanja zlostavljanja građana u samoj policiji. Dosta pritužbi se odnosilo na pitanja morala, integriteta i etičkih vrijednosti. Provjerili smo svakodnevno postupanje u brojnim i različitim situacijama primjene zakona, što podrazumijeva jednostavne ali i složene policijske operacije. Blagovremeno i dosljedno smo raspravili svaku javnu primjedbu prema policiji i pokazali, tako da bude vidljivo i stručnjacima i društvu uopšte, da ne pristajemo na simulaciju kontrole.                                                                  

 

Šta Savjet preduzima kad dobije pritužbe?

Po prijemu pritužbe uspostavlja dijalog između građanina i policije. Sprovodi se osnovno razmatranje primjedbi i a građanin kontaktira u cilju dobijanja eventualnih pojašnjenja i dodatnih dokaza. Često radimo u kolegijumu pa se po pravilu, kada postoje, primarno pristupa vještačenju povreda. Zatim se formira lista pitanja na koja je policija dužna detaljno da se izjasni kako bi se razumio kontekst i posljedice svake pojedinačne situacije. Često zatražimo uvid u službenu dokumentaciju kao i neposredno izjašnjenje policijskih službenika koji se dovode u vezu sa konkretnim slučajem. Kada nam odgovori nijesu dovoljno razumljivi, mi to otvoreno i kažemo direktoru Uprave policije nakon čega se nastavljaju provjere. Po prijemu odgovora iz policije odgovarajuće jasnoće oni se dostavljaju na upoznavanje i izjašnjenje podnosiocu pritužbe. Tada se nastavlja dijalog sa policijskom organizacijom i pristupa zaključenju predmeta. U praksi često, pri radu po pritužbi, izdajemo preporuku da se ostvari direktna komunikacija pretpostavljenih starješina sa podnosiocem pritužbe. Često se i na tom nivou završe brojni problemi, dođe do razumijevanja strana i korektivnog ponašanja. Ranije smo često predloge zaključaka, kod osjetljivih predmeta, prije formalnog usvajanja dostavljali na upoznavanje policiji kako bi se pružila još jedna prilika da ponude osnovana i razumna pojašnjenja. Sada se to radi u izuzetnim prilikama jer se značajno unaprijedila otvorenost i kvalitet odgovora koje policija pruža građanskom nadzoru. Usvojeni zaključak Savjeta, koji može biti u formi ocjene, mišljenja ili preporuke, dostavlja se podnosiocu pritužbe, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije a često i nadleženom državnom tužilaštvu. Kada se radi o policijskim pitanjima od šireg bezbjednosnog, društvenog ili političkog značaja tekovine Savjeta za građansku kontrolu rada policije se dostavljaju predsjedniku države, Skupštine i Vlade, kao i parlamentarnim odborima za bezbjednost i odboru i ljudska prava i slobode i specijalizovanim nevladinim organizacijama. Nakon toga pratimo postupanje po izdatim ocjenama i preporukama. Za razliku od ranijih godina kod monitoringa implementacije standarda građanskog nadzora policije sada se bilježi značajno unaprijeđenje, zahvaljujući odluci direktora Uprave policije da odredi visokog starješinu da bude tzv. oficir za vezu sa Savjetom za građansku kontrolu rada policije.

 

Koliko preporuke Savjeta utiču na rad policije?

Savjet za građansku kontrolu rada policije ima potvrđene sposobnosti brzog odgovora na konkretne događaje u okruženju. To je danas najjeftiniji, najbrži i najefikasniji mehanizam zaštite ljudskih prava i policijskog integriteta. Naš rad se doživljava i prepoznaje prilično agilnim i uspješnim pa iz njega Uprava policije može i dodatno da crpi svoj legitimitet i kredibilitet kao i vezu i odgovornost prema javnosti. Svjedočimo ozbiljnim promjenama unutar policije. Naše preporuke postaju sastavni dio svakodnevne policijske prakse. Na osnovu pažljivih razmatranja i objektivnih pokazatelja, koji uključuju i odnos prema izdatim preporukama i mišljenjima, Savjet je konstatovao da se sprovode reforme čiji je cilj da se policija učini efikasnim servisom, da se unaprijedi ukupna odgovornost i uspješno odgovori na potrebe građana i savremenog društva. Možemo reći da je 2019. najuspješnija godina u reformisanju i napretku crnogorske policije pa zato čestitamo ministru unutrašnjih poslova Nuhodžiću i direktoru Uprave policije Veljoviću na snažnoj posvećenosti i preduzetom trudu. 

 

Kakva je saradnja Savjeta sa Upravom policije i MUP-om?

Komunikacija sa ministrom unutrašnjih poslova i Upravom policije u 2019. je bila intenzivna i uspješna. Primarna tema naše diskusije sa policijom i MUP Crne Gore jeste jačanje odgovornosti i kapaciteta kako bi se odlučno prepoznali i sankcionisali svi primjeri zlostavljanja i drugog neprofesionalnog postupanja prema građanima. Direktor Uprave policije je pokazao kompetenciju da razvojno upravlja policijskom organizacijom, jačajući rezultate i odgovornost uz prevenciju nepoželjnih ponašanja i pristup uvažavanja prema građanima. Takav pristup direktora Uprava policije je podstakao međusobnu saradnju koja se sada zasniva na uvažavanju i povjerenju. Sa MUP Crne Gore nastavljamo razgovore o tome kako da se unaprijedi odnos Vlade u cjelini prema građanskom nadzoru policije i kako se osnaže kontakti između unutrašnje i građanske kontrole policije. Tu i dalje ima dosta prostora za napredak. 

 

Kako ocjenjujete postupanje policije nakon usvajanja Zakona o vjerskim slobodama?

Policija Crne Gore i svi njeni službenici su pokazali profesionalan i odgovoran odnos prema veoma osjetljivoj situaciji, koju neminovno prate i određeni bezbjednosni izazovi i rizici. Pokušao se osporiti odnosno ograničiti suverenitet Crne Gore da uredi i reguliše važno društveno pitanje - sloboda i ravnopravnost svih vjeroispovijesti i njihov pravni položaj. Pristupilo se različitim manipulacijama kako bi se, između ostalog, dovela u pitanje i bezbjednost Crne Gore i kompromitovali njeni nacionalni interesi i bezbjednosna politika.