Podgorica, 26. februar 2020. godine - Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr Aleksandar Saša Zeković za nezavisni dnevnik “Vijesti”, u razgovoru sa novinarkom Biljanom Nikolić, govorio je o zaštiti mentalnog zdravlja policijskih službenika.

Razgovor je objavljen u štampanom izdanju ND “Vijesti”, srijeda 26. februar 2020. godine, na stranama 10. i 11, tekst pod nazivom “Stres lomi bezbjednjake”. autorke Biljane Nikolić. 

Razgovor, pitanja i odgovore, ovdje prenosimo integralno:

VIJESTI: Možete li nam dostaviti najnovije podatke koliko je službenika UP evidentirano sa mentalnim i poremećajima ponašanja?  

                Savjet za građansku kontrolu rada policije nema novijih podataka u odnosu na one iz marta 2019. godine kada nam je iz Uprave policije saopšteno da u policiji rade najmanje 123 službenika sa mentalnim i poremećajima ponašanja, a ta cifra nije konačna jer uključuje samo službenike kojima je izabrani ljekar u zdravstvenom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), što znači da nijesu obuhvaćeni oni policijski službenici koji zdravstvenu zaštitu ostvaruju po mjestu boravka u drugim zdravstvenim ustanovama. 

                Iz MUP Crne Gore je sada Savjetu za građansku kontrolu rada policije pojašnjeno da Biro za zdravstvenu zaštitu MUP-a vodi kartoteku za sve državne službenike i namještenike MUP-a, Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Policijske akademije, i da se ranije saopšteni broj službenika (123) kod kojih su evidentirana oboljenja u šifri F odnosi na sve četiri institucije, a ne samo za policijske službenike Uprave policije. 

                Prema današnjim podacima MUP Crne Gore, službenici ove četiri institucije većinom imaju problema sa bolestima izazvanim stresom. Najveći broj službenika kod kojih je ustanovljena F dijagnoza ima stresni poremećaj reaktivne prirode nastao usljed različitih stresniih događaja, radi se o poremećaju koji je nastupio kao posljedica stresnih životnih događaja  i nije duševna bolest. Službenicima koji imaju F dijagnozu ne dozvoljava se nošenje i rukovanje vatrenim oružjem, i isti su raspoređeni na radna mjesta sa ograničenjima. Savjet je informisan da se sprovode redovne kontrole i redovno se prati njihovo stanje. Dio tih službenika je i na dužem bolovanju.

Savjet ocjenjuje da podatke o broju policijskih službenika kod kojih je ustanovljena šifra F ne treba na bilo koji način prikrivati niti ih relativizovati kroz spajanje sa drugim djelovima bezbjednosno-obavještajne zajednice a koji inače nijesu u fokusu pažnje javnosti niti su u nadležnosti građanskog nadzora policije. Savjet će insistirati upravo na preciznim podacima kako bi se efikasnije pratila tematika, odnos prema tim službenicima i njihov budući status.

VIJESTI: Posljednji podaci, mart prošle godine, pokazuju frapantne cifre - čak 123  policajca, a taj broj nije konačan jer uključuje samo službenike kojima je izabrani ljekar u Zdravstvenom centru Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

                Savjet za građansku kontrolu rada policije na ove okolnosti gleda kao na redovnu pojavu jer je policijska profesija izuzetno zahtjevna i rizična. 

                U odnosu na raniji period, registrujemo određeni napredak u razumijevanju rizika i izazova koje sa sobom nosi policijska profesija. Pokazuje se otvorenost prema tim pitanjima i zdravstvenim rizicima službenika. Takav pristup podržavamo. Naša saznanja potvrđuju da se, uz stalno poboljšanje uslova za rad, razmišlja i o efikasnijoj prevenciji stresa, depresije i suicida. Policijski službenici sa mentalnim i poremećajima ponašanja obavljaju određene poslove i zadatke u policiji uz određena ograničenja koja utvrđuje nadležna zdravstvena komisija. To podrazmijeva obavljanje poslova bez naoružanja. Na nekoliko sjednica Savjeta, na kojima su učestvovala kompletna rukovodstva MUP-a i Uprave policije, diskutovali smo o konceptu kako da se unaprijedi mentalno zdravlje službenika policije, sa akcentom na podršci službenicima koji se suočavaju sa određenim zdravstvenim rizicima. Savjet je podržao inkluzivan pristup ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije koji podrazumijeva suštinsku brigu o mentalnom zdravlju, uz opravak i uključenje u rad, kad je to stvarno i moguće, uz ozbiljan i odlučan pristup prema onima koji više nijesu sposobni za obavljanje policijskih poslova. Dugotrajna bolovanja su gotovo uvijek vođena pod psihijatrijskim dijagnozama. Kako je u toku izrada novog Zakona o unutrašnjim poslovima, građanskom nadzoru policije je najavljen predlog MUP Crne Gore, koji upravo uvažava i ova pitanja, o uvođenju povoljnijih uslova za penzionisanje policijskih službenika.

                Savjet je i ranije saopštio da je važno da traženje i korišćenje psihološke i šire podrške ne bude stigmatizovano niti zloupotrebljavano po opstanak i razvoj službenika u policiji. I tu je naročito važna podržavajuća i promotivna uloga policijskog sindikata. 

VIJESTI: Imate li podatke kada su posljednji put u UP rađeni psihološki testovi, odnosno, ima postoji li zakonski rok kada se i na koji vremenski rok rade ti testovi?

Provjere psihofizičkih sposobnosti za obavljanje policijskih poslova pri zasnivanju radnog odnosa obavljaju se redovno i kvalitetno i građanski nadzor policije je bez bitnijih primjedbi. O tome brine posebna zdravstvena komisija MUP i ona ima, da kažemo, dva osnovna zadatka: (1) da ocijeni zdravstveno stanje za utvrđivanje posebne psihofizičke sposobnosti za zasnivanje radnog odnosa u zvanju policijskog službenika i (2) i utvrđivanja opšte zdravstvene i psihofizičke sposobnosti policijskog službenika za dalje obavljanje poslova. Nijesmo zadovoljni praksom vanrednih kontrolnih zdravstvenih pregleda i željeli bi da se njima u praksi pribjegava intenzivnije. Policijski službenici se podvrgavaju takvim pregledima na osnovu obrazloženog predloga ljekara ili neposrednog starješine. U praksi se to ne događa tako često, bez obzira što je posrijedi recimo prekoračenje ovlašćenja, upotreba oružja kao sredstva prinude ili se policijski službenik povezuje sa događajima nasilja. Kada je Sektor specijalne policije u pitanju, pristupi su mnogo ozbiljnijiji. Službenici specijalne policije su pod pojačanom pažnjom pa se u sklopu redovnih sistematskih pregleda, shodno normativnom uređenju, obavezno sprovodi i njihovo psihotestiranje. Posebno smo pozdravili činjenicu da je u specijalnoj policiji sistematizovano radno mjesto psihologa. To može da predstavlja dodatan važan korak u zaštiti mentalnog zdravlja tamošnjih službenika. Koristim priliku pozvati stručnjake psihološke struke da iskažu interesovanje za rad u policijskoj organizaciji jer to radno mjesto još nije operativno. Vjerujem da postoji profesionalni izazov da podrže razvoj tzv. policijske psihologije odnosno psihologije javne bezbjednosti.
 

VIJESTI: Da li ste dobili podatke da li je MUP oformio tim podrške policajcima, kojima je narušeno mentalno zdravlje. Dakle, da li je u sklopu zdravstvene zaštite pod okriljem MUP-a uspostavljena psihološka podršku za policajce? 

                Informisani smo da je psihiloška podrška prema policijskim službenicima uspostavljena i funkcioniše u sklopu Biroa za zdravstvenu zaštitu MUP. Savjet ocjenjuje da je ona u ovom trenutku ipak ograničenih kapaciteta i mogućnosti, i nedovoljno se koristi. To zabrinjava, jer se nakon početno dobrih koraka - sistematizovanja nekoliko novih specijalizovanih radnih mjesta - kasni sa uspostavljanjem funkcionalne, stvarno operativne, psihološke podrške. 

                Planirano je da ta podrška podrazumijeva prevenciju bolesti izazvane stresom, destruktivnim ponašanjem i mentalnim oboljenjima, obrada i upućivanje službenika na ocjenu opšte zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, pružanje podrške službenicima koji su u obavljanju poslova, posredno ili direktno učestvovali u traumatskom događaju ili drugoj visokostresnoj i kriznoj situaciji. 

                Za pružanja psihološke podrške sistematizovana su četiri radna mjesta i to: Samostalni savjetnik I – specijalista psihijatar; samostalni savjetnik I – psiholog, samostalni savjetnik II – psiholog i samostalni savjetnik III – psiholog. Za radno mjesto psihijatra jedan doktor medicine je upućen na specijalizaciju iz oblasti psihijatrije, za potrebe Biroa za zdravstvenu zaštitu. Savjet je informisan od strane MUP Crne Gore da je u toku procedura za prijem psihologa u radni odnos, imajući u vidu specifičnosti struke, mali broj psihologa i potrebno prethodno iskustvo za rad sa policijskim službenicima. 

Potrebna su dalja i snažnija unapređenja, posebno u domenu otklanjanja ličnih i širih predrasuda koje se moraju prepoznati kao prepreka i prijetnja za pravilno i efikasno policijsko postupanje. Pored dobrovoljnosti, koju treba razvijati zajedno sa sindikatom, treba uspostaviti i periodičnu obaveznost. 

Prema podacima MUP-a službenici rijetko sami traže psihološku podršku, jer se plaše stigmatizacije. U tim situacijama, a na preporuku izabranog ljekara, oni se upućuju kod psihologa, koji rade u Sanitetskom vodu Vojske Crne Gore, shodno ugovoru o međusobnoj saradnji. Savjetu je saopšteno iz MUP da je u toku izrada posebnih procedura koje će regulisati pravo, ali i obavezu policijskih službenika na psihološku podršku i da će se angažovati psiholozi iz drugih institucija, koji će pružati ovaj vid zdravstvene pomoći i podrške, do popunjavanja radnih mjesta u Birou.

                Ocjenjujemo da je pravi trenutak da se, shodno našim ranije izdatim preporukama, policija otvori i prema alternativnim servisima - privatnoj praksi i savjetovalištima organizacija civilnog društva, iza kojih stoji značajno iskustvo.

                Svakodnevni policijski poslovi zahtijevaju psihičke i pristojno razvijene fizičke sposobnosti koje su od ključne važnosti za efikasno obavljanje zadataka. U značajnoj mjeri su policijski službenici usmjereni na administrativni posao i vjerujem da ne trebam posebno obrazlagati situacije i prilike u kojima je fizička osposobljenost krucijalna za uspješno i profesionalno obavljanje zadataka. Vjerujem da će dalji razvoj crnogorske policije ići i u tom pravcu.