Podgorica, 20. avgust 2019. godine - Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr Aleksandar Saša Zeković dao je izjavu najstarijem crnogorskom dnevnom listu “Pobjeda” i novinarki Kaćuši Krsmanović povodom aktuelne debate oko upotrebe simbola nacionalnih manjina i odnosu policije prema tom pitanju.
Izjavu prenosimo u cjelini a dostupna je i na internetskom izdanju “Pobjede”, www.pobjeda.net, u tekstu “Zeković: Rješenje je dijalog, a ne prijave i nametanje”, autori J.B./K.K., strane 6 i 7. za datum 20. avgust 2019. godine.
“Savjet za građansku kontrolu rada policije u kontekstu primjene člana 23 Zakona o javnom i redu i miru kod Uprave policije se interesovao koliko je pravnih a koliko fizičkih lica učinilo prekršaj u 2018. godini, bez odobrenja ili javnog poziva, isticanja ili upotrebe zastave, grba ili drugog simbola strane države. Interesovanje građanske kontrole policije se odnosilo i na podatak o registrovanju navedenog prekršaja po opštinama, kao i za podatak koje je konkretne strane države, pri svakom prekršaju, istaknut ili upotrebljen simbol.
Uprava policije je obavijestila Savjet da su u toku 2018, na nivou svih stanica policije, registrovana tri prekršaja iz člana 23 Zakona o javnom redu i miru, počinjena od strane tri fizička lica (isticanje albanske zastave) i to dva na području CB Podgorica (Tuzi i Kakaricka gora) i jedno lice na području OB Ulcinj-opština Tuzi.
Savjet je konstatovao da se sva tri registrovana prekršaja odnose na isticanje albanske nacionalne zastave koja je u konkretnom slučaju tretirana kao simbol Republike Albanije. Savjet je iskazao stav da se građani Crne Gore koji ističu albansku nacionalnu zastavu trebaju osloboditi prekršajne odgovornosti jer je u konkretnom slučaju taj simbol iznad simbola strane države.
Ustav Crne Gore pripadnicima manjinskih naroda garantuje pravo i slobodu na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika, koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima. Zakonom o upotrebi nacionalnih simbola pripadnici manjina imaju pravo na upotrebu i isticanje svojih simbola a nacionalnim simbolima se smatraju simboli koje pripadnici manjinskih naroda upotrebljavaju za izražavanje svog nacionalnog identiteta.
Naime, Vlada Crne Gore je utvrdila Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, uz zaključak kojim je zaduženo Ministarstvo unutrašnjih poslova da pripremi i Vladi dostavi, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru kojim će se rješenja iz člana 23 ovog zakona uskladiti sa Predlogom zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola. Prema tom predlogu etalon grba i zastave, i notni zapis himne, utvrđuje savjet manjinskog naroda svojom odlukom, na način utvrđen statutom, a saglasnost na istu daje Vlada Crne Gore.
Međunarodni standardi ne isključuju ograničenja na upotrebu simbola manjina ali zvanična Crna Gora nije ni do sada posezala dostupnim restrikcijama već je nastavila sa politikom društvene i državne kohezije koja se gradi, između ostalog, prepoznavanjem međusobnih razlika i kulturne različitosti. Prosto, treba uvažiti činjenicu je da je simbol svih etničkih Albanaca nacionalna zastava i ne treba očekivati ni od crnogorskih Albanaca da se odluče za neko drugo obilježje. Zato i apelujem na izvršnu i zakonodavnu vlast da konačno zatvorimo ovo pitanje i našu javnost oslobodimo od nepotrebne i tipično balkanske tradicionalističke diskusije oko upotrebe simbola.
Takođe, činjenica je da na albanskim političkim i kulturnim proslavama državna zastava Crne Gore upadljivo nevidljiva. Nijesam siguran da se to dugoročno rješava prijavama i nametanjem. Vjerujem da je korisno da ministar kulture otvori dijalog o tome sa političkim predstavnicima i tijelima albanske manjine i utvrdi zašto je to tako i kako se to može promijeniti” zaključio je Zeković.