SUDSTVO IMA DRUŠTVENU ODGOVORNOST ZA BEZBJEDNOST GRAĐANA

SUDSTVO IMA DRUŠTVENU ODGOVORNOST ZA BEZBJEDNOST GRAĐANA
25 Feb

SUDSTVO IMA DRUŠTVENU ODGOVORNOST ZA BEZBJEDNOST GRAĐANA

Podgorica, 25. februar 2020. godine - Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr Aleksandar Saša Zeković dao je izjavu nezavisnom dnevniku “Vijesti” i novinarki Jeleni Jovanović o odgovornosti sudskog sistema za bezbjednost građana Crne Gore. 

Tekst pod nazivom “Sudstvo minira rad policije” autorke novinarke Jelene Jovanović dostupan ovdje

Iz sudske vlasti su reagovali na Zekovićevu izjavu i istakli da su njegovi stavovi proizvod površnog shvatanja rada sudova i sadrže proizvoljne ocjene koje nijesu dobronamjerne već doprinose onim izjavama koje diskredituju rad sudova kao i da nije smio, na osnovu jedne odluke, da iznosi oštre stavove. 

Reakcija Vrhovnog suda Crne Gore dostupna je ovdje

Integralnu izjavu predsjednika Savjeta Aleksandra Saše Zekovića prenosimo u nastavku:

Uprava policja preduzima ozbiljne napore u borbi protiv kriminala ali se često stiče utisak da ih u tome, ne podržava pravosuđe. Bezbjednost je najvažnije pitanje za svakog građanina i prirodna je zainteresovanost da se osigura dosljedno i efikasno sprovođenje zakona. Zato kada u profesionalnom i stručnom smislu razgovaramo o bezbjednosti ne treba da se suzdržavamo da govorimo o sudstvu. Savjet za građansku kontrolu rada policije smatra da se treba pristupiti preispitivanju stvarne djelotvornosti dosadašnjih sankcija za određena krivična djela i izrečenih kazni prema njihovim izvršiocima. Sudstvo ima društvenu odgovornost za bezbjednost građana, pa konstruktivno i kritičko komentarisanje njihovog doprinosa ne znači da se sudstvo vrijeđa, da se utiče na njegovu nezavisnost i da je posrijedi zla namjera. Sudijama su povjerene najvažnije odluke, pa je za to na mjestu očekivanje javnosti da se kroz pravedne i djelotvorne odluke sudija zaustavlja, suzbija i kontroliše kriminal. Percepcija javnosti je često takva da odgovor sudstva nije adekvatan i dovoljno brz, pa i da društvo nije dovoljno sigurno. To podriva i rezultate bezbjednnosno-obavještajne zajednice. U prilog tome idu brojni primjeri iz sudske prakse. Posljednji iz niza primjera jeste neočekivano brzo puštanje na slobodu lica kod kojeg je pronađena veća količina oružja i municije. Uprava policije je saopštila da su hapšenju tog lica prethodile višemjesečne aktivnosti kojima je spriječeno izvršenje i teških krivičnih djela. Postupci suda u konkretnom i u brojnim drugim slučajevima izazivaju zabunu, dilemu ali i zabrinutost. Pažnja javnosti i postavljanje pitanja u tom slučaju su opravdana i legitimna. Da li se tako podržava ili se zapravo minira rad policijske organizacije? Da li se tako ostvaruju objektivni ciljevi krivično-pravne zaštite.  Crnogorsko sudstvo treba biti više otvoreno prema drugim partnerima u sprovođenju zakona ali i prema javnosti. Razjašnjenje pojedinih sudskih odluka su u interesu sudske vlasti ali i javnosti. Otkrivanje, prevencija i procesuiranje svih vrsta kriminalnih aktivnosti zahtijevaju koordinaciju i združeno djelovanje svih organa i to više ne smije biti neoperativna fraza iz nacionalnih strateških dokumenata.

O kontroli i suzbijanju kriminala kroz adekvatniju kaznenu politiku: 

Savjet za građansku kontrolu rada policije je više puta do sada podržao ocjene ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića i direktora Uprave policije dr Veselina Veljovića o neadekvatnoj kaznenoj politici i sudskoj praksi za višestruke povratnike u izvršenju krivičnih djela. Kaznena politika mora biti primjerena društvenim okolnostima i stalno promjenjivom kriminalnom ponašanju. Ne smije biti praksa izricanja uslovnih osuda ili kazni na nivou zakonskih minimuma, primjene instituta ublažavanja kazne, kao i uslovnog otpusta, što za posljedicu ima povratak prestupnika kriminalu. Istaknut je značaj prevencije i potreba da se pokaže odlučnost države da se za najteža krivična djela izriču odgovarajuće kazne zatvora. 

Savjet je ocjenio da je u interesu crnogorskih građana i njihove bezbjednosti da Crna Gora strožije kažnjava povratnike u vršenju krivičnih djela i zato su podržani napori Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije da se pristupi izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.