Podgorica, 25. decembar 2018. godine - Savjet za građansku kontrolu rada policije na sjednici održanoj u Skupštini Crne Gore, u sastavu mr.sc. Aleksandar Saša Zeković, doc.dr Branislav Radulović, prof. dr Dražen Cerović, dr Vladimir Dobričanin i advokat Zoran Čelebić, razmotrio je pritužbu građana N.A i P.A. iz Podgorice, u vezi zloupotrebe ličnih podataka i prikrivene istrage od strane službenika Uprave policije.

Savjetu za građansku kontrolu rada policije pritužbom su se obratili građani N.A. i P.A. iz Podgorice, u vezi sa aktima koja im je, na zahtjev, izdalo Odjeljenje za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), i to rješenjima kojima im je odobren pristup informacijama u posjedu MUP - informacija o ličnim podacima. 

Uz pomenuta rješenja dostavljeni su podaci da su pristup ličnim podacima za A.N. ostvarili: P.D, Š.B, R.M, Š.M, M.S, V.A, M.M, V.I.  (dva puta) i Ž.Z. svi iz osnova Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima i L.V. iz oblasti Zakona o unutrašnjim poslovima. Navedeno  je i da su pristup ličnim podacima za P.A. ostvarili: M.S. (dva puta) i J. LJ. M. i to iz osnova Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Podnosioci pritužbe su naveli da, u odnosu na gore navedena lica koja su policijski službenici i koja su ostvarila uvid u njihove lične podatke u službenoj evidenciji koja se vode u MUP-u i u Upravi policije, je zanimljivo da je uvid u lične podatke N.A. ostvarila M.R, inače tada Viša policijska inspektorka I klase u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, a sada Glavna policijska inspektorka u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, kao i dva puta V.I. koja je, koliko im je poznato, raspoređena u Odjeljenju za privredni kriminalitet Uprave policije, a koje nemaju nikakve veze sa bezbjednošću saobraćaja na putevima, a obije su ostvarile uvid u lične podatke N.A, a sve navodno iz osnova zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. 

Podnosioci pritužbe su naveli i da je zanimljivo kako pomenute i svi drugi gore navedeni policijski službenici i po kom osnovu imaju službenog dodira sa primjenom Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, posebno imajući u vidu da da A.P. ne posjeduje niti koristi bilo kakvo motorno vozilo, niti ima položen vozački ispit. 

Da bi stvari bile jasnije i u cilju provjere da li se protiv članova ove porodice vodi bilo kakav postupak a što bi mogao biti  osnov za provjere koje vrši Uprava policije, podnosioci pritužbe su Savjetu dostavili uvjerenja da se N.A. i P.A. ne nalaze u evidenciji za krivična djela iz nadležnosti suda i da se protiv njih ne vodi krivični postupak.

Građanka N.A. se, 14.05.2018, obratila pisanim putem rukovodiocu Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije MUP-a, sa obavještenjem o svemu gore navedenom i zahtjevom da po istome postupi po zakonu, koje se izjasnilo da nije nadležno za postupanje po predmetnom zahtjevu i uputilo na obraćanje nadležnim organima. 

Građani N.A. i P.A, a koje zastupa punomoćnik N.A, izvršili su i dopunu pritužbe.Naveli su da su se obratili Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (u daljem tekstu Agencija) ukazujući na nezakonitu obradu podataka od strane službenika MUP i Uprave policije, na osnovu čega je Agencija donijela zapisnik o izvršenom nadzoru, čija kopija je dostavljena Savjetu. 

U zapisniku Agencije je konstatovano da je M.M. vršila obradu ličnih podataka oštećene N.A. elektronskim putem na način što je u log fajl-u IS MUP-a zabilježen njen pristup dana 02.06.2016. u određeno vrijeme, da je kao osnov naveden Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima ali ne i član niti broj predmeta (interni broj) po kojem je vršena pretraga, što je, kako stoji, suprotno čl.24 stav 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. 

Navedeno je i da je bitno istaći da niko ne spori da je ista ovlašćena da ulazi i obrađuje lične podatke određenih drugih lica, ali ne i svih lica, i to po tačno određenom pravnom osnovu a ne izmišljenom, samo iz zakonskih razloga, o čemu se vodi evidencija bez prava na zloupotrebu. U pogledu traženja imena oca oštećene ovim povodom se navodi da je u pitanju zloupotreba prava policijske službenice da nezakonito upada u lične podatke i iste nezakonito obrađuje. Naime, potpuno je netačno da se imenovana policijska službenica, poučena vjerovatno od drugih lica, poziva na razlog obrade podataka oštećene N.A. kako bi utvrdila ime njenog oca, koji podatak joj je već bio poznat, jer radi u istom odjeljenju i kancelariji sa njom i dolazila je i u kuću njenog oca. Navodi se i da u ovom Odjeljenju, gdje obije rade, postoji i analitičar koji vodi evidenciju o svim podacima vezano za zapošljene, vozila i dr. 

U odnosu na S.M. je konstatovano da se još uvijek koristi njegova ID kartica od strane ostalih službenika angažovanih u dežurnoj službi, iako je na njegovo insistiranje predloženo rukovodiocu Grupe za obezbjeđenje objekata da se ista povuče iz upotrebe, budući da više nije radno angažovan u navedenoj službi, pa se konstatuje da je obrada ličnih podataka za lice A.N. vršena od strane N.N. lica, da se zbog toga ne može utvrditi valjani pravni osnov i svrha obrade ličnih podataka elektronskim putem za ovo lice što je suprotno čl.2 stav l i 2, čl.4a stav 3, čl.6, čl.22 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i tačke 9 podtačke 2 i 4 Uputstva o pristupu i kontroli pristupa računarskom sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave. Ovo posebno imajući u vidu jer je nadzorom, a na osnovu uvida kontrolora u log fajl IS MUP-a utvrđeno da je izvršen pristup ličnim podacima za lice N.A. ID karticom S.M. dana 13.02.2016. godine u određeno vrijeme, uz navođenje osnova Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Konstatovano je da nije naveden bliži član Zakona, niti broj predmeta po kojem je vršena pretraga za ovo lice što je suprotno čl.24 stav 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Na osnovu uvida kontrolora u log fajl IS MUP-a utvrđeno je da je izvršen pristup ličnim podacima za lice A.P. od strane S.M. dana 09.02.2018. godine i 13.04.2018. godine u u određeno vrijeme, uz osnov Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, bez navođenja člana Zakona niti broja predmeta. S tim u vezi, a na osnovu navoda iz službene zabilješke S.M. se konstatuje da je obrada ličnih podataka za P.A. u dva navrata vršena od strane N.N. lica, da se zbog toga ne može utvrditi valjani pravni osnov, odnosno svrha obrade što je suprotno čl.2 stav l i 2 ,čl.4a stav 3, čl.6, čl. 10, čl.22 i čl.24 stav 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i tačke 9 podtačke 2 i 4 Uputstva o pristupu i kontroli pristupa računarskom sistemu Ministarstvu unutrašnjih poslova i javne uprave. 

Podnosioci pritužbe su pred Savjetom naveli da je iz navedenog jasno da je okrivljeni M.S. znao i namjerno ostavio svoju ID karticu kolegama kako bi je nezakonito koristile, u cilju ulaska u lične podatke oštećenih a vjerovatno i drugih građana i iste nezakonito obrađivali suprotno zakonu, Uputstvu i Ustavu Crne Gore. 

U odnosu na A.V. je konstatovano da je uvidom u log fajl IS MUP-a utvrđeno da je izvršen pristup za lice N.A. za dan 14.02.2017. godine u određenom vremenu od strane korisnika A.V. te da je kao osnov naveden Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, da nije naveden bliži član Zakona niti broj predmeta (interni broj) po kojem je vršena pretraga za ovo lice. Utvrđeno činjenično stanje, kako se navodi, nije u saglasnosti sa navodima iz službene zabilješke A.V. “da je u ovom kao i u ostalim slučajevima postupao u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima“, te se konstatuje da je obrada ličnih podataka za N.A. elektronskim putem vršena suprotno čl.2 stav 1, čl.4a stav3, čl.6, čl.22 i čl.24 stav 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

U odnosu na Ž.Z. je konstatovano da je obrada - uvid u lične podatke za N.A. vršena elektronskim putem na način što je u log fajl-u IS MUP-a zabilježen pristup od strane Ž.Z. dana 13.09.2017. godine u određeno vrijeme te da je kao osnov naveden Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, takođe bez navođenja člana Zakona i broja predmeta. 

U odnosu na Š.M. je konstatovano da je obrada-uvid u lične podatke za N.A. vršena elektronskim putem na način da je u log fajl-u IS MUP-a zabilježen pristup od strane M.Š, 10.11.2016. godine u određeno virijeme, te da je kao osnov naveden Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, bez navođenja člana Zakona, broja predmeta što je suprotno čl.2 stav 1 i 2, čl.4a stav 3, čl.6, čl.10, čl.22 i čl.24 stav 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i tačke 9 podtačke 2 i 4 Uputstva o pristupu i kontroli pristupa računarskom sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave. 

U odnosu na V.I. je konstatovano da je na osnovu uvida u log fajlove IS-a MUP-a zabilježen pristup ličnim podacima N.A. sa ID karticom (Smart kartica) na njeno ime, 12.09.2017. godine u određeno vrijeme i 13.09.2017. godine, da je kao osnov naveden Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, takođe bez navođenja bližeg člana Zakona i broja predmeta. Punomoćnik podnosilaca pritužbe  kao interesantno je naveo navodi da samo za ovu policijsku službenicu izjavu umjesto nje daje dopisom lično E.B, pomoćnik direktora Uprave policije iz Sektora Kriminalističke policije. Kod ove policijske službenice bitno je istaći da razlog za nezakonitu obradu podataka oštećenih, njegovih supruge N.A. i sina P.A, koji je tada imao 21 godinu, ne može i ne smije biti taj što je nezakonito i protivustavno lišen slobode od strane Uprave policije a po nalogu državnog tužioca. 

Dalje je naveo da kada govori o takvim navodima da su isti okrivljeni i da su njihovi šefovi tako upadali u lične podatke i vršili njihovu obradu recimo u najjužoj porodici drugih osumnjičenih, poput ličnih podataka tadašnjeg pomoćnika ministra MUP kada je njegov rođeni brat bio lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo i u drugim sličnim primjerima i to još sve dodatno nezakonito bez naloga, pravnog osnova ili propisane evidencije, dosta puta pod korisničkim imenima i lozinkama kolega policajaca koji tu više i ne rade ili su odsutni, a sve iz najvjerovatnijeg razloga da se ne bi otkrilo što rade i kakvu nezakonitost čine. 

Dokaz navedenom je i izjava okrivljene M.M. koja je navela da je takvu nezakonitost uradila na zahtjev rukovodioca Odjeljenja, a može se dovesti u vezu sa tim što on kao advokat zastupa nezavisan dnevni list Dan i što je, kako navodi, diskriminisan od strane pripadnika ove vlasti zbog zastupanja pomenutog dnevnog lista i opozicionog političkog opredjeljenja, o čemu kao dokaz posjeduje i Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore broj 318/17, od 09.05.2018. 

Punomoćnik podnosilaca pritužbe je ocijenio izmišljenom informaciju da predmetne podatke obrađuju navodno zbog imena oca N.A, a po priznanju okrivljenih izmišljenom osnovu Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a njihov rukovodilac E.B. čak jasno u zapisniku priznaje da je to zbog njega protiv koga nemaju dokaz a tužilaštvo nije u stanju ni poslije godinu dana od kako je protivzakonito lišen slobode da podigne optužnicu. 

U odnosu na policijske službenike M.M, V.L. i M.Lj.J. konstatovano je da kontrolorima Agencije nijesu dostavljene tražene informacije shodno aktu Odsjeka za nadzor Agencije, Urgencije Odsjeka za nadzor Agencije kao i na osnovu usmenih zahtjeva tokom vršenja nadzora a na tražene činjenice i okolnosti. 

U odnosu na okrivljene NN rukovodioce organizacionih jedinica i druga odgovorna službena lica MUP i Uprave policije u kojima rade okrivljeni policijski službenici je jasno da su znali, odobravali čak i naložili da okrivljeni i drugi policijski službenici ulaze i nezakonito obrađuju lične podatke oštećenih, a vjerovatno i drugih građana i to na osnovu ID kartica jednih policijskih službenika datih drugom licu-policijskim službenicima sa drugim korisničkim imenom i lozinkom, odnosno digitalnim sertifikatom, zatim da su omogućili, dozvolili i čak naložili da se koristi mrežni računar sa korisničkim imenom i lozinkom odnosno digitalnim sertifikatom drugog korisnika i to sve suprotno odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i suprotno Uputstvu o pristupu i kontroli pristupa računarskom sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave. Takođe su bili u obavezi po navedenim propisima da nadgledaju rad korisnika kako bi otkrili eventualne nedopuštene aktivnosti, što nijesu činili ili su isto propustili da urade. 

Podnosioci pritužbe su naglasili da je iz predmetnog zapisnika i urgencije Agencije jasno da su službena i odgovorna lica u MUP-u i u Upravi policije opstruirali kontrolu i nadzor Agencije, da se zbog toga više puta nadzor morao prekidati, i da su na kraju zbog toga Agencija i njeni kontrolori od pomenutih rukovodilaca i spriječeni da dobiju sve potrebne službene podatke za imenovane policijske službenike M.M, V.L. i M.Lj.J. a sve iz razloga da bi i njih i sebe zaštitili. Iz ovakvog ponašanja službenih i odgovornih lica MUP i Uprave policije, je jasno da se oni ne plaše bilo kakve radnje tužilaštva u dokazivanju njihovih nezakonitosti, kako od tužilaštva pomenute Agencije tako ni bilo kog drugog državnog organa jer se osjećaju zaštićeno i sigurno. 

U svom obraćanju podnosioci pritužbe Savjetu su ukazali i da je u pomenutom Zapisniku od strane kontrolora Agencije posebno navedeno da je subjekat nadzora (MUP i Uprava policije) shodno članu 24 stav l i 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti donio tehničke i kadrovske mjere zaštite elektronske obrade ličnih podataka kroz IS MIP-a, na način da je Uputstvom o pristupu i kontroli pristupa računarskom sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave propisana procedura korišćenja računara jedinstvenog računarskog sistema MUP-a od strane korisnika (član l) i da se tačkom 8 ovog Uputstva propisuje da se na aplikaciji korisnik prijavljuje na osnovu jedinstvenog korisničkog imena i lozinke i/ili digitalnog sertifikata i/ili otiska prsta. Tačkom 9 ovog Uputstva propisuje se zabrana na način da korisnik mrežnog računara ne smije: ostaviti uključen računar bez svog nadzora (alineja 1), dati drugom licu svoje korisničko ime i lozinku odnosno digitalni sertifikat (alineja 2), koristiti mrežni računar sa korisničkim imenom i lozinkom odnosno digitalnim sertifikatom drugog korisnika (alineja 4), da je Uputstvom o sigurnosti računarskog Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave utvrđeno da se pod tačkom 21 propisuje da su administratori dužni da u svojoj oblasti svakodnevno prate rad računarskog sistema i kontrolišu izvještaje, nadgledaju rad korisnika u cilju otkrivanja eventualnih nedopuštenih aktivnosti. U zapisniku Agencije se između ostalog konstatuje da se u polje „osnov" upisuje slovo: ,“p“ ili „a“ ili „l“, a za koja na postavljeno pitanje kontrolora Agencije šta znače nisu dobili odgovor. U dopisu je navedeno da je bitno zapitati se zašto MUP i Uprava policije kriju od nadležnog državnog organa -Agencije što znače navedena slova, a odnose se na obilježavanje ličnih podataka građana ili su u vezi sa njima, te da ako su ti i takvi podaci tajna ili su zaštićeni oznakom tajnosti zašto nijesu označena, te da se sa takvim stavom, ponašanjem i nezakonitim prikrivanjem podataka postavlja opravdano pitanje da li se istim označavaju građani i njihovi lični podaci tako da u nekim krugovima ili nekim licima, organizacijama prepoznaju po različitostima, recimo vjerskim, nacionalnim, političkim, itd., ili da se na taj način zaštite oni policijski službenici i njihovi rukovodioci koji nezakonito ulaze i obrađuju lične podatke građana za nečije privatne potrebe ili iz nekih nezakonitih razloga i osnova. 

Na kraju dopunjenog obraćanja je konstatovano da su navedenim činjenjem policijski službenici kao službena lica nezakonitim vršenjem pretrage i obrade ličnih podataka oštećenih postupali nezakonito i protivustavno, povredom ljudskih prava i sloboda oštećenih tj.njihovim uskraćivanjem ili ograničenjem, utvrđenih Ustavom, zakonima i drugim propisima, a ovo iz razloga jer je članom 43 Ustava Crne Gore posebno propisano da se jemči zaštita podataka o ličnosti i da je zabranjena svaka upotreba podataka o ličnosti van namjene za koju su prikupljeni.

Savjet za građansku kontrolu rada policije je konstatovao da je u radu imao izuzetno ozbiljan predmet u kojem se prepoznaje kompletna širina i intenzitet problema zaštite ličnih podataka koji su u posjedu Uprave policije i MUP Crne Gore. 

Savjet je utvrdio da je postupanje policijskih službenika u konkretnom slučaju bilo neprofesionalno i nezakonito.