advokat Zoran Čelebić (1960), predsjednik Savjeta
Osnovnu i srednju školu završio je u Podgorici gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu završio postdiplomske-specijalističke studije iz oblasti prava Evropske Unije. Oženjen, otac troje djece.
Učesnik brojnih seminara i međunarodnih konferencija o radu, radnim odnosima, zapošljavanju, socijalnoj politici, socijalnom dijalogu i tripartizmu. Studijski se usavršavao u Velikoj Britaniji, Češkoj, Francuskoj, Srbiji. Uspješno pohađao različite programe stručnog usavršavanja u organizaciji Uprave za kadrove Vlade Crne.
Bio je pravnik u Republičkom sekretarijatu za pravosuđe i upravu u Podgorici, savjetnik u Predsjedništvu SR Crne Gore, šef Kabineta Predsjednika Republike Crne Gore, Nacionalni koordinator za odnose sa Posmatračkom Misijom EU u Crnoj Gori.
U periodu od pet godina počev od 7. septembra 1991. godine, kao član državne delegacije prisutstvovao je nizu međunarodnih pregovora i konferencija o prethodnoj Jugoslaviji, koje su održane u Hagu, Atini, Ženevi i Londonu. Takođe, kao član državne delegacije prisutstvovao je mirovnim pregovorima o prethodnoj Jugoslaviji u Dejtonu, kao i mirovnoj konferenciji u Parizu, novembra i decembra 1995. godine, gdje je potpisan mirovni sporazum.
Bio je i generalni sekretar Saveznog ministarstva za rad, zdravstvo i socijalnu politiku u Beogradu i sekretar Savjeta Savezne vlade za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi od posledica NATO bombardovanja,
Bio je i specijalni savjetnik Predsjednika Privredne komore SR Jugoslavije u Beogradu, direktor za opšte i pravne poslove u "Millennium" d.o.o. - dnevni list "Publika" u Podgorici, izvršni direktor agencije za odnose s javnošću "Apriori komunikacije”, izvršni direktor agencije za praćenje i analizu medijskih objava "Press clipping” d.o.o. - Podgorica i pomoćnik direktora Direkcije javnih radova Vlade Crne Gore - Sektor za investiciona ulaganja.
Od maja 2012. samostalno obavlja advokatsku djelatnost u Podgorici. Kao advokat, između ostalog, bio je angažovan od strane Udruženja akcionara na aktivnostima koje su uključivale ispitivanje i kontrolu pojedinih privatizacionih ugovora u turizmu. Naročito kod ugovora o dugoročnim zakupima koje je realizovala tenderska komisija Savjeta za privatizaciju i to kod Budvanske rivijere AD Budva (osnovnog ugovora i anexa) i Ulcinjske rivijere AD Ulcinj (ugovor o zakupu i odobrenje zalaganja imovine u skladu sa istim).
Član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, ispred Advokatske komore Crne Gore, bio i u njegovom trećem sazivu (2015-2020) u kojem je u dva navrata biran i za predsjednika.
kardiohirurg dr Aleksandar Mugoša (1969), član Savjeta
Kardiohirurg u Centru za kardiohirurgiju Kliničkog centra Crne Gore i predsjednik Ljekarske komore Crne Gore.
Završio je Medicinski fakultet u Beogradu (RS), na kojem je završio i postdiplomske studije, smjer klinička i primijenjena anatomija, specijalizirao je iz oblasti opšte hirurgije na istom fakultetu a užu specijalizaciju oz oblasti kardiohirurgije je završio u bolnici „Giusepe Mazzini“ Teramo, Republika Italija i na Katedri za Kardiohirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Iza dr Mugoše je bogato profesionalno i radno iskustvo kako u Crnoj Gori, tako i u Republici Italiji i Republici Srbiji. Tečno govori engeski i italijanski jezik.
Član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, ispred Ljekarske komore Crne Gore, bio i u njegovom trećem sazivu (2015-2020) u periodu od juna zakljulno sa decembrom 2020. godine.
prof. dr Dražen Cerović (1975), član Savjeta
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, 1999. godine, kao jedan od najboljih studenata u generaciji. Postdiplomske studije je završio na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na kome je stekao titulu magistra pravnih nauka 2003. godine. Magistarski rad, odbranio je Summa Cum Laude/With Highest Honor (sa odlikom). Doktorsku tezu je takode odbranio sa odlikom 2008. godine.
Na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore je za asistenta izabran je 2000. godine, u zvanje docenta 2009. godine, a u zvanje profesora 2014. godine. Predaje Upravno pravo, Bezbjednosni menadžment, Policijsko pravo i Ustavno procesno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bio je prodekan za nastavu Pravnog fakulteta 2009-2011.
Bio je savjetnik Predsjednika Ustavotvorne Skupštine Republike Crne Gore u periodu 2006-2008 a savjetnik Vlade Crne Gore, pri Koordinacionom timu za Strategiju o euroatlantskim integracijama u periodu 2008-2011.
Ekspert je SIGMA-e za oblast javne uprave u Crnoj Gori.
Član je Senata Udruženja pravnika Crne Gore. Predsjednik je Udruženja za demokratski pravni poredak, koje okuplja stručnjake iz oblasti pravne nauke. Akademski je direktor Centra za javnu upravu u periodu 2003-2005.
Saradnik je University of Texas u Dalasu i Arlingtonu.
Obavljao je funkciju nacionalnog koordinatora European Agency for Reconstruction za projekat reforme javne uprave u Crnoj Gori 2001-2002. Bio je više ekspertskih timova i radnih grupa Skupštine i Vlade Crne Gore.
Član je Izdavačkog odbora međunarodnog naučnog časopisa “European Scientific Journal”. Član je izdavačkog Savjeta naučnog časopisa “Medijski dijalozi”.
Autor je većeg broja naučnih, stručnih i drugih članaka i publikacija. Uže oblasti naučnog interesovanja: Parlamentarna kontrola javne uprave, Ustavna zaštita građanskih prava i sloboda, Upravno pravo EU, Upravljanje i kontrola službi bezbjednosti.
doc. dr Branislav Radulović (1968), član Savjeta
Član je Senata Državne revizorske institucije od decembra 2006. godine.
Na Univerzitetu Crne Gore diplomirao je na Pravnom fakultetu, magistrirao na Ekonomskom fakultetu i doktorirao na Univerzitetu „Mediteran“ na temi „Budžetska kontrola i revizija javnog sektora.“
Oženjen, otac dvoje djece.
Na Pravnom fakultetu i Fakultetu za poslovne studije „Univerziteta „Mediteran“ predavač je na predmetima „Kontrola i revizija“ i „Kompanijsko pravo“. Predavač je i ispitivač na programima Uprave za kadrove Crne Gore i Institituta računovođa i revizora Crne Gore.
Završio je više specijalistickih programa iz oblasti privredno-pravne materije, poslovnih komunikacija i budžetskog prava i bio član ekspertskih timova za izradu zakona o privrednim društvima, insolventnosti privrednih društava, koncesijama, reviziji itd. Boravio na stručnim usavršavanjima u Sjedinjenim Americkim Državama (2003), Saveznoj Republici Njemačkoj (2007) i Norveškoj (2011) u okviru programa američke vlade, GTZ-ta, Nansen Dialog Centra (Norveška) i Nacionalnog demokratskog instituta (SAD).
Na Skupštini Udruženja pravnika Crne Gore izabran za predsjednika Udruženja. Glavni je i odgovorni urednik časopisa za pravnu teoriju i praksu „Pravni zbornik“.
Autor je knjige „Finansijska regulativa i kontrola“ i publikacija „Osnove budžetskog prava i budžetska kontrola u Crnoj Gori“ i „Privredno pravo“, dva priručnika za izvođenje nastave i polaganje ispita za zvanje državnog revizora, kao i više stručnih radova i tekstova iz oblasti finansijskog i kompanijskog prava, revizije javnog sektora, ustavnog prava i savremenih političkih sistema, objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima.
Član je Savjeta Fondacije „Petrović – Njegoš“.
Član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, ispred Udruženja pravnika Crne Gore, bio i u njegovom drugom (2010-2015) i trećem sazivu (2015-2020).
aktivistkinja Aida Petrović (1958), članica Savjeta
Ekonomistkinja, mirovna, ženska i građanska aktivistkinja iz Podgorice. Završila je brojne specijalističke obuke i usavrašavanja u zemlji i inostranstvu u oblasti zaštite žena i djece od nasilja, profesionalnog postupanja policije i pravosudnih organa, obrazovanja i javnog zastupanja ljudskih prava.
Osnivačica je i izvršna direktorka “Crnogorskog ženskog lobija” (1999) koja danas spada vodeće grupe za zaštitu ljudskih prava i žena i djece od nasilja. Jedna od osnivačica prve ženske organizacije u Crnoj Gori “SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja” (1966).
Prepoznaje se i kao feministkinja i antimilitaristkinja, i aktivna je, od 1997, članica međunarodne mirovne mreže “Žene u crnom - Žene za mir“.
Posebno je prepoznata po zalaganju za veće učešće žena u javnom, političkom, društvenom i ekonomskom životu i na mjestima odlučivanja. Aktivna je u “Ženskoj političkoj mreži”.
Od 1990. godine bila je aktivna članica Liberalnog saveza Crne Gore, koja je naročitu pažnju posvetila uspostavljanju mira, manjinskim narodima i obnovi nezavisnosti Crne Gore. Od tada nije aktivna u političkim partijama.
Koordinatorka je prvog državnog Skloništa za žrtve trgovine ljudima u Crnoj Gori. Kao ekspertkinja angažuje se na brojnim zvaničnim i alternativnim programima obrazovanja iz oblasti ženskih ljudskih prava, porodičnog nasilja, seksualnog uznemiravanja, incesta i trgovine ljudima. Koordinatorka je SOS linije za žrtve trgovine ljudima.
Veoma aktivna i posvećena predavačica i trenerica za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i službenika centara za socijalni rad na temu trgovine ljudima. Na istu temu obrazuje i predstavnike sudstva i državnotužilačke organizacije. Bila je kooordinatorka i trenerica programa za osnaživanje žena u politici “Žene to mogu”.
Posjeduje bogato iskustvo u radu i saradnji sa mladima, prosvjetnim i medinskim radnicama/cima, izbjeglicama kao i sa romskom populacijom, posebno po pitanju osnaživanja žena i jačanja kapaciteta ove zajednice u pogledu prepoznavanja i zaštte od nasilja u porodici i reproduktivnih prava.
Autorka je i koautorka tridesetak izvještajnih publikacija koje ozbiljno i objektivno govore o poštovanju i promovisanju ženskih i dječijih ljudskih prava kao i više stotina stručnih tekstova, izjava, komentara, saopštenja i deklaracija objavljenih u domaćim i stranim zbornicima, časopisima i novinama a odnose se na borbu protiv trgovine ljudima, ženski i mirovni aktvizam, jačanje institucionalnih kapaciteta za borbu protiv nasilja.
Dobitnica je Međunarodne nagrade za za oblast poboljšanja socijalno - ekonomskog statusa civilnog sektora kroz socijalne inovacije i društveno preduzetništvo i brojni zahvalnica za podršku razvoju javnih službi, volonterizam i snaženje mladih.
Prva je žena u sazivu Savjeta za građansku kontrolu rada policije od njegovog osnivanja (2005).